www.genijator.com
Kako smanjiti potrošnju goriva?
Cijena benzina porasla je i ovaj
tjedan. Naš reporter okušao se u eko vožnji i doznao kako uštedjeti
najmanje 15 kuna na svakih 100 kilometara!
Isti 'krug' duljine točno 7,7 kilometara po zagrebačkoj prometnoj gužvi, reporter je prošao na način kako inače vozi, a drugi put, po standardima ekovožnje. Prvi put potrošnja je bila 7,4 litre na sto kilometara, a drugi put, kada je vozio po standardima eko vožnje potrošio je 6,1 litru.
Bitno je naglasiti da je prešao istu dionicu, iste semafore zavoje, gužve – u jednakom vremenu, te da je vozio gotovo jednakom prosječnom brzinom. Dakle, eko vožnja nije spora vožnja.
A najbolje to zna i Marko Tomac. Novinar koji prati automobilizam sa svojim kolegom odvažio se na put kojim je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda. Najviše prijeđenih kilometara s jednim spremnikom goriva. Marko naglašava da
mnogi krivo percipiraju da je on sporo vozio automobil kako bi postigao rekord, nije vozio sporo, već pametno. 'Na usponima gdje je najteže voziti ekonomično bili smo dosta spori, stvarali smo čak i kolone, ali i nailazili i na sporije od nas, što je puno
češće bio slučaj nego kad smo mi smetali drugima. Svi pričaju o toj filozofiji ekološke vožnje, naravno, ako oćeš voziti ekološki moraš prvenstveno to željeti, moraš uložiti nekakav trud u to, a taj trud podrazumijeva poznavanje vlastitog automobila, u kojima okretajima ide dobro kad se guši, poznavati i dionicu i onda sve to spojiti.'
Na neke faktore se ne može utjecati - semafore. U Rijeci i Varaždinu lokalne vlasti dugo su imale problem prometnih gužvi. No, napravljena je analiza i postavljeni su pametni sustavi.
U Rijeci Centralno prometno računalo povezano je sa svim raskrižjima koja su uključena u sustav, putem kabelskih veza, na svakom raskrižju nalazi se lokalni uređaj koji upravlja svjetlima na raskrižju. Svakih 15 minuta to prometno računalo
radi jednu procjenu količine prometa koja je bila u odnosu na prethodni period i onda ako se radi o povećanju ili smanjivanju prometa, odabire optimalan signalni plan za rad semafora. Danijel Frka, voditelj Riječkog prometnog sektora ističe: 'Sustav naravno vodi računa o tome da su raskrižja međusobno koordinirana, da brzinu od 50 metara na sat prolazite što manje ometani od bičnih smetnji, ako se dogodi da na bočnim prometnicama ima više gužve, onda će se prilagoditi.'
Ne toliko napredan i skup sustav, no jednako učinkovit, prije pet godina zaživio je i u Varaždinu. Na sva raskrižja postavljeni su uređaji koji odbrojavaju koliko će još biti crveno, odnosno, zeleno. Krešimir Borovec iz Županijskih uprava cesta naglašava: 'Samim time ako se promet, ubrza se protočnost, odmah su tu uštede goriva, na nekim raskrižijima gdje je trajanje crvenog oko minute i duže, neki vozači su počeli gasiti vozila za to vrijeme, eto ušteda.'
U Zagrebu još ne postoje ovakvi pametni sustavi, nema još dovoljno novca u gradskom proračunu. Mio Bezer iz Ureda za promet grada Zagreba ističe: 'Grad Zagreb je svjestan da je potrebno izgraditi takozvani centar inteligentnog upravljanja prometnim tokovima.'
Zasad su samo na određenim prometnicama u Zagrebu usklađeni semafori, pomalo se spremaju novi projekti. Uskoro će sva križanja u Zvonimirovoj ulici biti sinkronizirana.
Dok se novi projekti ne ostvare u Vašem gradu, upamtite glavna načela eko vožnje. Pazite da ne prelazite više od 2500 okretaja pri vožnji gradom, održavajte kontinuiranu brzinu, kočite pravovremeno i obavezno prebacite u višu brzinu čim prije.
